U subotu, 14. studenoga, obilježava se Svjetski dan šećerne bolesti, a cijeli je studeni posvećen i podizanju svijesti o dijabetičkoj bolesti oka. Ovogodišnja kampanja nosi poruku „rano djelovanje kod dijabetesa”, a za oči ta poruka vrijedi dvostruko: promjene na mrežnici često nastaju tiho, godinama prije nego što ih primijetite. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), broj ljudi sa šećernom bolešću u svijetu porastao je s 200 milijuna 1990. na 830 milijuna 2022. godine, pa briga o vidu postaje važna tema za sve više obitelji.
Što je dijabetička retinopatija?
Mrežnica je tanki sloj tkiva na stražnjem dijelu oka koji svjetlo pretvara u signale za mozak. Dugotrajno povišen šećer u krvi oštećuje njezine sitne krvne žile: one postaju propusne, iz njih curi tekućina ili krv, a mogu se i začepiti. U uznapredovaloj, proliferativnoj fazi oko pokušava nadoknaditi slabiju opskrbu stvaranjem novih, krhkih krvnih žila koje lako krvare. Kada se tekućina nakupi u središnjem dijelu mrežnice (makuli), nastaje dijabetički makularni edem, koji može zamutiti upravo onaj dio vida kojim čitamo i prepoznajemo lica.
Zašto se promjene ne primijete na vrijeme?
Rane faze dijabetičke retinopatije obično ne izazivaju nikakve tegobe, ističe američki Nacionalni institut za oči (NEI). Vid može biti posve dobar, a promjene na mrežnici već se razvijaju. Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti:
- zamagljen ili promjenjiv vid, koji se ne popravlja novim naočalama
- tamne točkice, mrlje ili „mušice” koje plutaju u vidnom polju
- teškoće pri čitanju ili prepoznavanju lica
- slabiji vid u sumrak i pri slabom svjetlu
- tamno ili prazno područje u dijelu vidnog polja
Prema britanskoj nacionalnoj zdravstvenoj službi NHS, vid izgubljen zbog dijabetičke retinopatije najčešće se ne može vratiti. Zato je cilj otkriti promjene prije nego što one utječu na vid.
Tko je pod većim rizikom?
Dijabetička retinopatija može se razviti kod svih oblika šećerne bolesti – tipa 1, tipa 2 i trudničkog (gestacijskog) dijabetesa. Rizik je veći:
- što dulje traje dijabetes,
- kada šećer u krvi dulje vrijeme nije u ciljnim vrijednostima,
- uz povišen krvni tlak i povišen kolesterol,
- u trudnoći kod žena koje već imaju dijabetes,
- kod pušača.
Koliko često na pregled očne pozadine?
Prema preporukama Američke akademije za oftalmologiju (AAO):
- dijabetes tipa 2 – prvi pregled odmah nakon postavljanja dijagnoze, a zatim najmanje jednom godišnje;
- dijabetes tipa 1 – redoviti godišnji pregledi počinju pet godina nakon početka bolesti;
- trudnoća – žene koje već imaju dijabetes trebaju pregled ubrzo nakon začeća, rano u prvom tromjesečju;
- ako su promjene već pronađene, kontrole su češće, ovisno o stadiju bolesti.
Pregled je bezbolan. Nakon kapi za širenje zjenica oftalmolog detaljno pregleda očnu pozadinu, a optička koherentna tomografija (OCT) u nekoliko sekundi prikaže slojeve mrežnice i pomaže otkriti i rani otok makule. Takvo snimanje mrežnice i vidnog živca dio je našeg Premium Plus oftalmološkog pregleda. Budući da kapi na nekoliko sati zamute vid, preporučujemo da nakon pregleda ne vozite sami.
Kako možete zaštititi svoj vid
- Održavajte šećer u krvi u ciljnim vrijednostima koje ste dogovorili s liječnikom i redovito kontrolirajte HbA1c – prosjek šećera u posljednja otprilike tri mjeseca.
- Pratite krvni tlak i kolesterol jer i oni opterećuju krvne žile oka.
- Ako pušite, prestanak pušenja jedan je od najboljih koraka za Vaše krvne žile.
- Krećite se redovito i hranite se uravnoteženo.
- Uzimajte propisanu terapiju i ne preskačite kontrole kod liječnika obiteljske medicine i dijabetologa.
- Upišite datum sljedećeg pregleda očiju u kalendar – i onda kada vidite dobro.
Dobra je vijest da danas postoje učinkoviti načini liječenja: injekcije lijekova protiv VEGF-a u oko, laserski tretman te, kod većih krvarenja ili ožiljaka, kirurški zahvat vitrektomije. Što se ranije započnu, to je veća šansa da se vid očuva.
Kada se javiti oftalmologu?
Ako imate dijabetes, a nemate tegoba, dovoljan je redoviti pregled očne pozadine prema preporuci Vašeg oftalmologa, najčešće jednom godišnje. Ranije se javite ako primijetite postupno slabljenje vida, nove mušice pred očima ili teškoće pri čitanju.
Hitno se javite ako Vam se vid naglo zamagli ili oslabi, ako se odjednom pojavi mnogo novih tamnih točkica ili ako primijetite sjenu ili „zavjesu” preko dijela vidnog polja.
Zaključak
Šećerna bolest ne mora značiti gubitak vida. Uz dobru regulaciju šećera, tlaka i masnoća u krvi te redoviti pregled očne pozadine, većina promjena može se otkriti na vrijeme, kada je liječenje najučinkovitije. U Poliklinici Pavan pregled uključuje detaljan pregled mrežnice i, prema potrebi, OCT snimanje. Pogledajte naše usluge, a termin možete dogovoriti na broj 047 655 999 ili putem kontakt obrasca.
Izvori: WHO – Diabetes (fact sheet); WHO – World Diabetes Day 2026; NEI – Diabetic Retinopathy; AAO – Screening for Diabetic Retinopathy; NHS – Diabetic retinopathy.
